Na teritoriji Republike Srpske, postoje dvije evidencije zemljišne knjige, i to: 

• Zemljišna knjiga zasnovana na podacima Аustro - Ugarskog premjera,
• Zemljišna knjiga zasnovana na podacima novog premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji po Zakonu o zemljišnim knjigama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 67/03, 46/04, 109/05, 119/08).

Prve zemljišne registre na području Republike Srpske činili su katastar zemljišta i zemljišna knjiga, nastali u periodu od 1886. do 1910. godine na osnovu austrougarskog premjera (tzv. stari premjer), koji je urađen u veoma kratkom periodu, od 1880. do 1884. godine.

Premjer je vršen u poliedarskoj projekciji i u osnovi je bio lošeg kvaliteta.

Premjer je prvenstveno rađen radi izrade vojno-topografskih karata, a kasnije je iskorišten za uvođenje evidencije o nepokretnostima, budući da na ovim područjima nije postojala takva evidencija, te uvođenje poreskog katastra zemljišta.

Do 1910. godine formirana je zemljišna knjiga za cijelo područje Bosne i Hercegovine.

Ovo je i prva evidencija o zemljištu na pomenutom području, odnosno teritoriji današnje Republike Srpske, nastala na temelju premjera zemljišta. Na osnovu podataka ovog premjera izrađen je katastarski operat i zemljišna knjiga koja se i danas koristi na pojedinim dijelovima teritorije Republike Srpske.

Prema Zakonu o zemljišnim knjigama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 67/03, 46/04, 109/05, 119/08), nametnutom od strane tadašnjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, od katastra nekretnina (jedinstvene evidencije o nepokretnostima zasnovane na Zakonu iz 1984. godine), nastale na temelju podataka  premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji (tzv. novi premjer), formirane su dvije evidencije o nepokretnostima, i to: katastar nepokretnosti sa utvrđenim korisnicima na nepokretnostima i zemljišna knjiga.

Zemljišne knjige su javne knjige, odnosno javni registri stvarnih prava na nepokre-tnostima i drugih prava, koja su zakonom predviđena za upis  (hipoteka, stvarne služnosti, prava korišćenja i dr), kao i ostalih zakonom predviđenih činjenica od značaja za pravni promet. Upis prava na nepokretnostima kao i upis svih promjena koje se tiču podataka u zemljišnoj knjizi je obavezan.

Zemljišna knjiga sastoji se od: glavne knjige, zbirke isprava, zbirke katastarskih planova  i pomoćnih registara (registar vlasnika, registar parcela i dnevnik).

Prema važećoj zakonskoj regulativi, vrši se održavanje ove evidencije o nepokretnostima, sve do osnivanja katastra nepokretnosti.